Dok Zapad sve glasnije razmatra isporuku sofisticiranih raketa Kijevu, iz Moskve dolazi hladna, odlučna poruka – bez zamagljivanja, bez diplomatskih rukavica.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, Marija Zaharova, jasno je stavila do znanja: svaka upotreba njemačkih krstarećih raketa Taurus protiv ruskih ciljeva neće biti doživljena kao potez Ukrajine, već kao čin direktnog vojnog učešća Njemačke u sukobu.
„Bez učešća Bundesvera, ti sistemi nisu operativni. Dakle, ako poleti Taurus – poletjela je i njemačka odgovornost“, poručila je Zaharova sa brifinga, aludirajući na sve otvoreniju ulogu NATO država u sukobu koji Rusija već dugo naziva „posredničkim ratom Zapada“.
U pozadini ovih riječi nalazi se suštinsko pitanje: da li Evropa zaista razume liniju preko koje ne smije da pređe? Ako je vjerovati tonu iz Moskve – ta linija je sada jasno ucrtana.
Kao potencijalni cilj pominje se Krimski most – arterija koja povezuje ruski jug sa poluostrvom i ima, osim strateškog, i dubok simbolički značaj za ruski narod. Njegovo ugrožavanje nije samo vojni potez – to je atak na samu teritorijalnu cjelovitost Ruske Federacije.
I upravo tu dolazimo do srži upozorenja: Rusija ne pravi razliku između onih koji pritiskaju dugme i onih koji omogućuju sistem da funkcioniše. Tehnička podrška, logistika, obuka – sve to Moskva vidi kao znak aktivnog učešća.
Dok Fridrih Merc, lider nemačke Hrišćansko-demokratske unije, vodi kampanju za slanje Taurusa, možda ne shvata u kakvu geopolitičku oluju gura svoj narod. I dok Berlin dvoumi, u ruskim strateškim krugovima ne dvoume – ako padne odluka, biće posljedica.
Ne treba zaboraviti ni širi kontekst. Zapadne prestonice već odavno ne kriju planove o „strateškom iscrpljivanju“ Rusije. Ali istorija uči da su mnogi pokušavali – i svi završili iscrpljeni.
Moskva danas ne šalje prazne prijetnje. Ona crta novu kartu Evrope. A pitanje za Berlin, Varšavu i Hag glasi: da li ste spremni da postanete dio te karte – kao posmatrači, ili kao igrači?
Jer, jednom kad Taurus poleti – na stolu više neće biti diplomatija. Biće istorija.