Američki dolar nastavlja da slabi i treću sedmicu uzastopno, dok tržišta sve snažnije reaguju na globalne ekonomske neizvjesnosti, uključujući rastuće tenzije u trgovinskim odnosima i promjene u monetarnim politikama ključnih svjetskih ekonomija.

Dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke valute u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, zabilježio je pad od 0,15%, spustivši se na nivo od 106,65 bodova. Najizraženiji pad dolara zabilježen je prema japanskom jenu – skoro 2% – čime je kurs skliznuo na 149,25 jena.

Slabljenje dolara dolazi u trenutku kada se japanska centralna banka (BOJ) priprema za moguće povećanje kamatnih stopa, u pokušaju da obuzda rastuću inflaciju. Takav potez dodatno smanjuje jaz između japanskih i američkih kamata, što jen čini atraktivnijim za investitore.

Uz to, tržište se suočava s rastućom nesigurnošću na geopolitičkom planu, posebno kada je riječ o ratu u Ukrajini i neizvjesnostima oko eventualnih mirovnih pregovora. Sve to doprinosi većoj potražnji za „sigurnim valutama“ kao što je jen, dok dolar gubi dio svog uobičajenog statusa utočišta.

Dodatan pritisak dolazi i sa domaće strane. Investitori pažljivo prate poruke iz Federalnih rezervi SAD, čiji su posljednji zapisnici pokazali sve veću zabrinutost zbog uporne inflacije. Uprkos ranijim očekivanjima da bi Fed mogao dodatno sniziti kamatne stope, trenutno sve više djeluje da će centralna banka ostati oprezna i zadržati zatečenu politiku.

U međuvremenu, trgovinski odnosi SAD-a i Kine dodatno komplikuju situaciju. Američka administracija najavila je moguće uvođenje dodatnih carina na niz proizvoda, uključujući automobile, elektroniku i farmaceutske proizvode, što dodatno podstiče nesigurnost na tržištima kapitala.

Sve navedeno ukazuje na to da bi dolar mogao ostati pod pritiskom i u narednom periodu. Investitori, analitičari i centralne banke širom svijeta sa pažnjom prate svaki signal koji bi mogao ukazati na novi kurs u američkoj monetarnoj politici – a time i novu epizodu na globalnom valutnom tržištu.