BiH je u prošloj godini u trgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa svijetom zabilježila deficit od 3,5 milijardi KM i pokrivenost uvoza izvozom od 23 odsto, što ukazuje na visoku osjetljivost BiH na nagle promjene i poremećaje u trgovini hranom, navodi se u analizi koju je danas usvojio Savjet ministara.
Prema analizi trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom za 2023. godinu, ukupan obim trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u stalnom je porastu, ali izvoz u posljednje dvije godine stagnira na nivou od milijardu KM, dok uvoz raste i dostigao je vrijednost od 4,5 milijardi KM u 2023. godini.
Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi čine solidnih šest odsto u ukupnom izvozu iz BiH na inostrano tržište, dok je na strani uvoza taj dio veći i iznosi oko 16 odsto, ističe se u analizi koju je pripremilo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.
BiH nema jasnu konkurentnu prednost, osim u mljekarskom, voćarskom i povrtarskom podsektoru, a vodeći izvozni proizvod i dalje je ulje od sjemena suncokreta, koji je zabilježio pad izvoza za 19 odsto u 2023. godini, dok je manji izvoz evidentan i za bijeli šećer za 40 odsto, te smrznute maline za 34 odsto.
EU je tradicionalno ključni trgovinski partner BiH i oko 55 odsto uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u BiH je iz EU, dok se na tržište EU iz BiH plasira oko 46 odsto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a najviše u Hrvatsku, NJemačku, Italiju, Sloveniju i Austriju, i u nešto manjim iznosima u Švedsku i Francusku.
Istovremeno, oko 85 odsto ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU na tržište BiH jeste iz Hrvatske, NJemačke, Italije, Poljske, Mađarske, Holandije, Austrije i Slovenije.
I tržište Cefte, gdje prednjači Srbija, značajan je trgovinski partner BiH kada je riječ o trgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Iz BiH je na tržište Cefte tokom 2023. godine izvezeno oko 41 odsto od ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, dok je uvezeno oko 29 odsto, saopšteno je iz Savjeta ministara.
Savjet ministara prihvatio je na sjednici u Mostaru Inicijativu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ za pokretanje procedura za uspostavljanje bilateralnog reciprociteta o vraćanju PDV-a inostranim poreskim obveznicima između BiH i drugih zemalja.
Prihvatanjem bilateralnog reciprociteta stvaraju se pretpostavke da registrovani PDV obveznici, privrednici iz BiH, u tim zemljama mogu ostvariti pravo povrata PDV-a.
Pravne prepreke u pogledu vraćanja PDV-a poreskim obveznicima koji nemaju sjedište na području BiH otklonjene su donošenjem Pravilnika o izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost iz 2020. godine, na osnovu kojeg BiH o pitanju reciprociteta nema ograničenja.
Trenutno BiH ima odliv sredstava po osnovi povrata PDV-a inostranim poreskim obveznicima, a nema sredstava od povrata inostranog PDV-a.
Stoga je Savjet ministara zadužio Ministarstvo inostranih poslova da preduzme diplomatske aktivnosti prema zemljama koje imaju uslov uzajamnosti, s tim da prioritet budu zemlje s kojima BiH ima značajnu spoljnotrgovinsku razmjenu, dodaje se u saopštenju.