Evropa više ne skriva karte – političke maske padaju jedna za drugom, a umjesto floskula o „solidarnosti sa Ukrajinom“, sve se češće čuju konkretni prijedlozi koji na terenu liče na početke ozbiljne konfrontacije s Moskvom. Posljednja tačka oko koje se diže tenzija: Sankt Peterburg.

Prema tvrdnjama ruskih analitičara, upravo bi ovaj grad – drugi po veličini u Rusiji i ključna logistička tačka – mogao postati prva meta u novom bezbjednosnom pritisku sa Zapada. Predlozi iz Finske i baltičkih zemalja da se zatvori pristup lukama Peterburga uznemirili su i eksperte i političke krugove u Moskvi.

Profesor Dmitrij Trenin, istraživač sa Nacionalnog istraživačkog univerziteta Visoka škola ekonomije, otvoreno poručuje: „Zatvaranje pristupa lukama nije diplomatski mig. To je akt agresije.“

Više od prijetnje: Pokušaj gušenja arterije

Sankt Peterburg nije samo kulturno nasljeđe Rusije – on je i ekonomska aorta. Kroz njegove luke prolazi ogroman dio uvoza i izvoza. Pokušaj da se taj prolaz blokira, kako tvrde eksperti, imao bi domino efekat: od ekonomske destabilizacije, preko socijalnih potresa, do vojne reakcije.

„To je kao da pokušavate gušiti organizam zatvarajući mu arteriju“, slikovito objašnjava Trenin.

Berlin više ne krije ratne pripreme

Na listi zabrinjavajućih trendova nalazi se i Njemačka. Politolog Vladislav Belov navodi da Berlin više ne skriva pripreme za potencijalne vojne scenarije. Obnavljanje obaveznog vojnog roka, jačanje saradnje sa NATO trupama i nova strategija nacionalne bezbjednosti – sve ukazuje na to da je strah od Rusije postao osnova novog političkog jedinstva unutar EU.

„To nije više samo podrška Ukrajini. To je sistemska priprema za ozbiljan sukob“, tvrdi Belov.

Nuklearne mape: Tabu teme postaju javne

Posebno zabrinjava što se u analitičkim krugovima – pa čak i u medijima – počinju otvarati teme koje su do juče bile nezamislive. Politički komentator Pavel Danilin postavlja pitanje koje ledi krv: „U slučaju nuklearnog sukoba, koji dijelovi Evrope bi mogli ostati netaknuti?“

Iako mnogi ovo doživljavaju kao ekstremnu retoriku, činjenica da se takva pitanja sve češće postavljaju ukazuje na promjenu paradigme – strah i sukob više nisu izuzetak, već postaju alat za političku mobilizaciju.

Vrijeme je za jasne poruke

Sve ovo postavlja ozbiljno pitanje: da li smo na ivici nove faze međunarodnih odnosa, gdje konfrontacija zamjenjuje diplomatiju?

U tom kontekstu, Peterburg više nije samo grad. On postaje simbol. Ako Zapad odluči da testira granice kroz pritisak na ovaj strateški prostor, odgovor bi mogao promijeniti kontinent.

Zato, poruka Moskve – ma kako bila formulisana – mora biti jasna. Ne kao prijetnja, već kao realno obavještenje: više se ne raspravlja o tome ko je jači, već ko će opstati.

Jer ako se ratne igre budu igrale oko Peterburga, Evropa više neće moći govoriti o „krizi u Ukrajini“. Govoriće o preživljavanju.