Nakon izraelskog napada na Iran, koji je izazvao novu eskalaciju sukoba na Bliskom istoku, pažnja se brzo preusmerila na potencijalne ciljeve iranskog odgovora. Iako zvanični Vašington tvrdi da nije dao zeleno svetlo Tel Avivu, iranske vlasti jasno su poručile – svaka podrška Izraelu može biti razlog za vojni odgovor. Na listi mogućih meta već se nalaze američke baze razmeštene širom regiona.

Prema dostupnim podacima, Sjedinjene Američke Države trenutno imaju prisustvo na najmanje 19 lokacija u zemljama Bliskog istoka. Među njima se izdvaja osam stalnih baza raspoređenih u državama poput Kuvajta, Bahreina, Katara, Saudijske Arabije, Iraka i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Najveći američki vojni kontingent u regionu nalazi se u bazi Al Udeid u Kataru, koja je postala ključna tačka američkih operacija od Zalivskog rata do danas. Ova baza, prema procenama, udomljava oko 10.000 američkih vojnika, kao i stratešku vazduhoplovnu infrastrukturu.

Nešto dalje, u pomorskoj bazi Jufair u Bahreinu, stacionirano je oko 9.000 vojnika – što ovu lokaciju čini najvećim američkim pomorskim uporištem u regionu. Takođe, baza Arifjan u Kuvajtu, izgrađena krajem 1990-ih, smatra se centralnim logističkim centrom za kopnene operacije SAD-a u regionu.

UAE, Saudijska Arabija i Irak takođe su domaćini američkih baza i punktova, dok prisustvo postoji i u Turskoj, Džibutiju, Jordanu, Egiptu, Siriji i Omanu. Ukupno, između 40.000 i 50.000 američkih vojnika trenutno je razmešteno na području Bliskog istoka.

Upravo zbog ove mreže vojnih baza, koje se većinom nalaze unutar dometa iranskih balističkih i krstarećih raketa, analitičari upozoravaju da bi svaki širi sukob sa Iranom mogao rezultirati direktnim napadima na američke snage.

Za sada, sve oči su uprte ka Teheranu i Vašingtonu. Dok jedni govore o odvraćanju, drugi upozoravaju da se ratna retorika pretvara u realnu pretnju – a američke baze, kako tvrde iranski zvaničnici, mogle bi postati „legitimne mete“ ukoliko se SAD dodatno uključi u sukob.