Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp ponovo je u središtu pažnje zbog svoje spoljnopolitičke strategije prema Evropi i Ukrajini, koja bi mogla značajno promijeniti odnose unutar NATO-a. Prema izvorima bliskim američkoj administraciji, Tramp namjerava insistirati na povećanju izdvajanja za obranu među članicama NATO-a na čak 5 posto BDP-a.

Podrška Ukrajini uz uvjete

Iako je tijekom kampanje obećavao prekid vojne pomoći Ukrajini, novi signali iz Washingtona pokazuju da će podrška Kijevu biti nastavljena, ali uz postavljanje jasnih uvjeta. Trampov tim smatra da bi isporuka oružja Ukrajini nakon mogućeg prekida vatre mogla osigurati „mir kroz snagu“ i stabilnost u regiji.

Evropa pred fiskalnim izazovima

Trampov zahtjev za povećanje budžeta za obranu izazvao je zabrinutost među europskim saveznicima, posebno u državama poput Njemačke, Francuske i Italije, koje se suočavaju s teškim fiskalnim odlukama. Trenutačno, samo Poljska, Estonija i Latvija izdvajaju više od 3 posto BDP-a za obranu, dok većina članica ostaje ispod granice od 2 posto, koja je dosad bila standardni cilj NATO-a.

Intenzivni razgovori s liderima

Trampov tim posljednjih tjedana održava intenzivne sastanke s europskim liderima, uključujući njemačkog kancelara Olafa Scholza i britanske sigurnosne dužnosnike. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski na sastanku u Bruxellesu naglasio je kako europska podrška „nije dovoljna bez sudjelovanja SAD-a“.

Novi odnosi unutar NATO-a

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte podržao je ideju veće vojne spremnosti saveznika, no ostaje nejasno kako će manji izdaci pojedinih članica, poput Španjolske i Kanade, utjecati na jedinstvo Alijanse.

Trampova politika prema NATO-u i Ukrajini stavlja naglasak na jačanje vojne moći kao sredstva za očuvanje mira te redefiniranje odnosa SAD-a i europskih saveznika. I dok mnogi u Europi izražavaju zabrinutost zbog ovih planova, tek će se vidjeti kako će oni utjecati na geopolitičku stabilnost u nadolazećim mjesecima.