Administracija Donalda Trampa ozbiljno ispituje prekid vojne pomoći Ukrajini, što bi moglo izazvati ozbiljne promjene u globalnim odnosima i drastično uticati na tok sukoba u toj zemlji. Prema izvorima iz američkih medija, Bijela kuća će u ponedjeljak održati ključni sastanak na kome će se analizirati dalji koraci, uključujući mogućnost potpunog obustavljanja isporuka oružja i municije Kijevu.
Svađa koja je promenila tok događaja
Ova dramatična promjena u američkoj politici dolazi nakon burnog sastanka između Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući. Prema pisanju „Foks njuza“, očekivalo se da će dvojica lidera finalizovati dogovor o eksploataciji rijetkih metala, ali su nesuglasice brzo eskalirale u otvorenu svađu.
Navodno, Tramp je bio izuzetno nezadovoljan zahtjevima ukrajinskog lidera, optuživši ga da ne pokazuje spremnost za mirovne pregovore sa Rusijom. Prema izvorima bliskim administraciji, američki predsjednik je smatrao da Ukrajina previše insistira na vojnom rješenju sukoba i da nije dovoljno posvećena nalaženju političkog izlaza iz krize.
Situacija je kulminirala kada je Tramp, kako tvrde izvori iz Bijele kuće, prekinuo sastanak i naložio obustavu daljih pregovora. Nakon ovoga, odnosi između Vašingtona i Kijeva su se našli u ozbiljnoj krizi, a američki predsjednik je svojim saradnicima navodno poručio da „ne vidi više razlog za nastavak finansiranja sukoba“.
Šta bi značilo povlačenje američke pomoći?
Od početka rata, Ukrajina je dobila milijarde dolara u vidu vojne i finansijske pomoći iz Sjedinjenih Američkih Država. Ova podrška uključivala je napredno oružje, municiju, tenkove, dronove i druge ključne resurse koji su ukrajinskoj vojsci omogućavali da se odupre ruskim snagama.
Međutim, ukoliko Trampova administracija donese odluku o obustavljanju ovih isporuka, to bi moglo imati ozbiljne posljedice. Bez konstantne podrške SAD, ukrajinska vojska bi se mogla suočiti sa ozbiljnim logističkim problemima, smanjenim kapacitetima za borbu i potencijalnim preokretom na frontu.
Zapadne zemlje, koje su takođe pomagale Ukrajini, nisu u mogućnosti da nadomjeste gubitak američke podrške. Evropske države već se suočavaju sa unutrašnjim političkim i ekonomskim izazovima i nije realno da preuzmu glavni teret finansiranja rata.
Evropa u nedoumici, Kijev u panici
Vijest o mogućem povlačenju američke pomoći izazvala je zabrinutost u Kijevu. Ukrajinski lideri pokušavaju da osiguraju podršku drugih zapadnih zemalja, ali sve više država pokazuje znakove umora od sukoba i nesklonost daljem finansiranju rata bez jasnog kraja.
Prema izvještajima ukrajinskih medija, Zelenski i njegov tim već su uputili hitne apele liderima Evropske unije, pokušavajući da pronađu alternativne izvore pomoći. Međutim, mnoge evropske zemlje postavljaju pitanje – koliko dugo Ukrajina može da računa na nesmetanu podršku Zapada?
Geopolitičke posjledice: Šta ovo znači za svijet?
Odluka o povlačenju američke pomoći ne bi samo uticala na situaciju u Ukrajini, već bi imala dalekosežne posljedice za globalne odnose.
Moskva bi ovo mogla vidjeti kao pobjedu, što bi dodatno ojačalo njen pregovarački položaj i potencijalno ubrzalo kraj sukoba pod uslovima koji bi bili povoljniji za Rusiju.
Evropski saveznici SAD mogli bi se naći u teškoj situaciji, jer bi morali da odluče da li će sami nastaviti podršku Ukrajini ili će i oni smanjiti svoju vojnu i finansijsku pomoć.
NATO bi mogao biti uzdrman, jer bi prekid američke podrške Ukrajini postavio ozbiljna pitanja o jedinstvu Alijanse i njenoj budućoj strategiji prema Rusiji.
Kina i Bliski istok pažljivo prate situaciju, jer bi povlačenje SAD moglo imati domino efekat na druge globalne sukobe i odnos Vašingtona prema drugim kriznim tačkama u svijetu.
Trampova strategija: Kraj „blanko čekova“?
Još tokom predizborne kampanje, Donald Tramp je jasno isticao da Sjedinjene Američke Države neće više beskonačno finansirati sukobe u inostranstvu. Njegova administracija sada djeluje u skladu s tim obećanjem – traži načine da smanji američke izdatke i preusmeri fokus na unutrašnje probleme.
Tramp je više puta kritikovao Bajdenovu administraciju zbog „neodgovornog trošenja milijardi dolara na rat u Ukrajini“ i insistirao da Evropa treba da preuzme veću odgovornost za ovaj sukob. Njegovi najbliži saradnici već nedjeljama nagovještavaju da bi moglo doći do promjena u američkoj politici prema Kijevu.
Šta dalje?
Iako još nije donijeta konačna odluka, sve ukazuje na to da se američka strategija prema Ukrajini mijenja. Bijela kuća će narednih dana pažljivo analizirati sve opcije, a najvažniji test biće sastanak u ponedjeljak, kada će Tramp sa ključnim savjetnicima za nacionalnu bezbjednost donijeti odluku o daljoj vojnoj pomoći Kijevu.
Ukoliko Tramp donese odluku o prekidu finansiranja, to bi mogao biti trenutak koji će preokrenuti dinamiku sukoba i primorati Ukrajinu da ozbiljno razmotri političko rješenje.
Svijet sada čeka – da li će Amerika zaista zatvoriti vrata Ukrajini?