Prvi pisani trag o borbi za prava radnika zabilježen je 1427. godine u Srebrenici – 65 godina prije otkrića Amerike.
Tada je došlo do pobune zbog ugnjetavanja rudara koje je vršio izvjesni Vladislav, nadzornik nad rudnicima, navodi akademik Desanka Kovačević Kojić u knjizi „Srednjovjekovna Srebrenica – 14. i 15. vijek“, u izdanju Srpske akademije nauka i umetnosti, objavljenoj 2010. godine.
Taj podatak pokazuje da je borba za radnička prava na ovim prostorima počela čak 459 godina prije datuma koji se obilježava kao zvanični početak radničke borbe /1886/, a koji sindikati širom svijeta obilježavaju kao Međunarodni praznik rada.
Kao praznik, 1. maj je ustanovljen 1889. godine na zasjedanju Druge internacionale kao Dan borbe za prava radnika u znak sjećanja na krvoproliće i ubistva na protestima u Čikagu toga datuma 1886. godine u kojima je učestvovalo 40.000 radnika koji su tražili „tri osmice“ – osam sati rada, osam odmora i osam kulturnog i drugog obrazovanja.
U istoj knjizi naveden je i podatak o prvom zabilježenom ekološkom protestu u svijetu, samo osam godina nakon pobune srebreničkih radnika zbog ugrožavanja njihovih prava, 1435. godine, koji se, takođe, odnosi na Srebrenicu, u kojoj je radilo više topionica rude.
Te godine Dubrovčani se žale despotu Đurađu Brankoviću na loše zdravstvene uslove i traže da se topionice izmjeste iz grada, što je on već bio naredio.
Ta naredba ekološko-zdravstvenog karaktera realizovana je s ciljem čistijeg vazduha u gradu i zaštite zdravlja stanovnika i može se reći da je preteča savremnog ekološkog shvatanja značaja očuvanja prirode.
Srebrenica se prvi put u dokumentima pominje 1232. godine.
Tada je Sveti Sava ustanovio Mitropoliju srebreničku kao kolijevku pravoslavlja na ovim prostorima, odnosno sa lijeve strane Drine, samo 13 godina nakon što je 1219. Srpska pravoslavna crkva dobila autokefalnost.
Srebrenica je od rimskog doba poznata kao rudarsko naselje Domavija. I danas na njenom području rade Rudnik olova i cinka „Sase“ i Rudnik boksita koji zapošljavaju oko 600 radnika, a prilikom nedavnih geoloških istraživanja otkrivena su i značajna nalazišta bakra i zlata na dva lokaliteta.
Zahvaljujući rudarstvu, Srebrenica je bila razvijena sredina, a 1376. godine proglašena je trgovačkim mjestom.
Danas ima svega tri prodavnice, jedan market mješovite robe. Nema mesnicu, pekaru, krojača, obućara, zelenaru, trafiku i od prije desetak dana u ovo mjesto ne stiže ni štampa i, ukoliko neko želi da pročita novine, treba da ode u susjedni Bratunac da ih kupi.
U Srebrenici danas nema sadržaja povodom obilježavanja 1. maja, Međunarodnog praznika rada. Ostala je samo predratna parola „živio 1. maj“ na litici kod izletišta Guber.