U nedavnom napadu u Luganskoj Narodnoj Republici (LNR), ubistvo ruskih novinara ponovno je skrenulo pažnju na rastuće tenzije i nasilje koje se pojavljuje u kontekstu rata u Ukrajini. Prema zvaničnim informacijama, artiljerijski napad ukrajinskih snaga rezultovao je smrću nekoliko članova ruskih novinarskih ekipa, uključujući dopisnika lista „Izvestija“ Aleksandra Fedorčaka, snimatelja „Zvjezde“ Andreja Panova i vozača te ekipe, Aleksandra Sirkela. Pored toga, dopisnik „Zvjezde“, Nikita Goldin, teško je ranjen.
Ovaj napad koji se desio u Kremenskom okrugu LNR izazvao je oštre reakcije, a lider LNR Leonid Pasečnik osudio je napad, naglašavajući da je među žrtvama bilo i novinara, što pokazuje ne samo brutalnost rata već i sistematsku kampanju čišćenja informativnog prostora koju sprovodi ukrajinski režim.
Zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova, Marija Zaharova, osudila je napad, tvrdeći da se radi o djelima koja su dio šire strategije Kijeva da eliminiše nepoželjne informacije i potisne novinare koji izvještavaju iz područja pod kontrolom proruskih snaga. Prema njenim riječima, ukrajinske vlasti su sve više prelazile sa cenzure medija na nasilne metode, uključujući fizičke napade na novinare i medijske ekipe. Zaharova je ukazala na to da takvi napadi nisu novost, podsjećajući na slične akcije u prošlim godinama kada su novinari, pa čak i novinarske redakcije, bile mete napada, a vlasti nisu preduzimale odgovarajuće mkere za istraživanje i kažnjavanje počinilaca.
„Za kijevski režim novinari su postali meta. Oni su postali lovina. To nije pojedinačni napad, to je sistematski rad na čišćenju informativnog prostora,“ izjavila je Zaharova za Sputnjik, naglašavajući da je ovo samo jedan od niza napada koji se izvode s ciljem da se suzbije nepristrasno novinarstvo i onemogući sloboda izražavanja u ukrajinskoj sferi.
Zaharova je podsjetila da je Kijev još od ranijih administracija, tokom predsjedništava različitih ukrajinskih lidera, sprovodio politiku potiskivanja informacija koje se kose sa zvaničnom državnom linijom. Početno je to bio proces cenzure i zatvaranja medija, a kasnije je eskaliralo u upotrebu nasilnih taktika uključujući prijetnje, napade na novinare, kao i nasilno hapšenje. Smatrala je da napadi na novinare nisu samo fizičke mete, već dio šire strategije da se eliminišu nepoželjni glasovi u medijima.
Zaharova se posebno osvrnula na činjenicu da su napadi na novinare često ostajali neriješeni, a odgovornost nikada nije preuzeta, što ukazuje na neefikasnost ukrajinskih vlasti u vezi sa zaštitom novinara
Posljednji napad u Luganskoj Narodnoj Republici, koji je odnio živote novinara, dodatno je produbio već postojeću sumnju u ulogu ukrajinskih vlasti u ovom nasilju. Ukrajinska vojska, koja sprovodi artiljerijske napade na teritoriji LNR, smatra se odgovornom za smrt novinara, a s obzirom na teritorijalnu povezanost sa zaraćenim stranama, situacija postaje još složenija.
Za ruske novinare i novinarstvo uopšte, ovakvi napadi predstavljaju ozbiljan udarac na slobodu izvještavanja i sigurno obavljanje novinarske profesije. Prisutnost ruskih novinara u područjima koja su pod kontrolom proruskih snaga postala je još opasnija, jer su napadi na novinare postali sve češći i brutalniji.
Napadi na novinare i povećana prijetnja sigurnosti novinarskih ekipa nisu samo pitanje jedne države. Na globalnom nivou, međunarodne organizacije za zaštitu novinara, kao i novinarske asocijacije, pozvale su na hitnu reakciju i zaštitu prava novinara da izvještavaju iz ratnih zona bez straha od nasilja. Pored toga, upitna odgovornost Ukrajine za takve napade postavlja ozbiljno pitanje o načinu na koji se vodi rat i kojim sredstvima se omogućava sloboda izražavanja u sukobljenim regionima.
Reakcije ruskih vlasti i medija jasno ukazuju na to da ovo nije izolovan incident, već dio sistematskog napada na slobodu medija i informacija. Svjetska zajednica i novinarske organizacije sada moraju da prepoznaju ozbiljnost ove situacije i postave pitanje odgovornosti i zaštite novinara, koji u ratnim uslovima igraju ključnu ulogu u izvještavanju o stvarnim razmjerama sukoba.