Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ocijenio je da se Evropska unija suočava sa ozbiljnim političkim i ekonomskim izazovima, ističući da je odluka evropskih zemalja da uđu u otvorenu konfrontaciju sa Rusijom bila pogrešna.
U intervjuu za rusku agenciju RIA Novosti, koji su prenijeli brojni ruski mediji, Dodik je rekao da je energetska kriza postala jedan od ključnih uzroka problema sa kojima se danas suočavaju evropske države. Prema njegovim riječima, Evropa dugoročno ne može zanemariti značaj ruskih energetskih resursa, zbog čega očekuje da će Brisel u budućnosti morati da mijenja svoj odnos prema Moskvi.
Govoreći o političkim prilikama u Evropskoj uniji, Dodik smatra da sadašnje evropsko rukovodstvo prolazi kroz duboku krizu i da bi završetak rata u Ukrajini mogao dovesti do promjena na političkoj sceni.
On vjeruje da će u mnogim evropskim državama jačati pokreti koji će veći akcenat stavljati na nacionalni suverenitet i interese sopstvenih država, umjesto na, kako je naveo, dosadašnje globalističke i neoliberalne politike.
Kao primjer naveo je Njemačku, za koju tvrdi da se suočava sa ozbiljnim ekonomskim usporavanjem. Istakao je da je ruska ekonomija, prema njegovoj ocjeni, ostvarila napredak, dok se njemačka privreda nalazi pod sve većim pritiskom, što se, kako kaže, odražava i na ukupno stanje u Evropskoj uniji.
Dodik je ocijenio i da vodeći evropski političari danas nemaju snažnu podršku građana. Kao primjer naveo je predsjednika Francuske Emanuela Makrona i njemačkog kancelara Fridriha Merca, ističući da evropske politike prema ukrajinskom sukobu, po njegovom mišljenju, gube podršku javnosti.
Govoreći o Republici Srpskoj, Dodik je poručio da očekuje nastavak političkih pritisaka iz dijela međunarodne zajednice, ali da će institucije Srpske nastaviti da zastupaju dosadašnju politiku.
Ponovio je stav da je Dejtonski mirovni sporazum, prema njegovom mišljenju, narušen brojnim intervencijama međunarodnih predstavnika, naglašavajući da Republika Srpska sebe smatra zaštitnikom izvornog Dejtonskog sporazuma.
Predsjednik Srpske rekao je da vlasti Republike Srpske neće prihvatiti, kako je naveo, prenošenje nadležnosti na nivo Bosne i Hercegovine mimo Ustava i Dejtonskog sporazuma. Smatra da BiH može funkcionisati jedino uz dosljedno poštovanje ustavnog okvira.
Dodik je ponovio da Republika Srpska ostaje pri stavu da ne podržava članstvo u NATO-u, te da želi da nastavi saradnju sa Ruskom Federacijom. Takođe je rekao da bi, prema njegovom mišljenju, funkcija visokog predstavnika u BiH trebalo da bude ukinuta.
Komentarišući stavove nove administracije u Sjedinjenim Američkim Državama, Dodik je naveo da određeni američki zvaničnici sve češće govore o tome da domaći politički predstavnici treba samostalno da donose odluke, kao i o mogućnosti zatvaranja Kancelarije visokog predstavnika. Ocijenio je da je to ohrabrujući signal, iako postoje razlike u stavovima Vašingtona i Moskve kada je riječ o vremenskom okviru za gašenje OHR-a.
Osvrćući se na predstojeće izbore u Republici Srpskoj, Dodik je rekao da ne očekuje promjenu političkog kursa bez obzira na izborni rezultat. Istakao je da će, kako tvrdi, njegovi najbliži saradnici nastaviti da sprovode istu politiku, dok će on ostati predsjednik SNSD-a i biti aktivno uključen u donošenje ključnih političkih odluka.
Govoreći o Srbiji, Dodik je pohvalio saradnju sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem, navodeći da je Republika Srpska od Srbije imala značajnu političku i ekonomsku podršku. Izrazio je očekivanje da će naredni izbori u Srbiji potvrditi Vučićevu političku poziciju i doprinijeti smirivanju unutrašnjih političkih podjela.